U utorak, 26. marta, u ,,Skip’’ centru održano je predavanje o mentalnom zdravlju i aktuelnim izazovima sa kojima se studenti suočavaju. O tome šta je mentalno zdravlje i koliko je zapravo važno negovati ga, govorili su psihijatar i psihoterapeut, kao i vlasnik poliklinike ,,Anima Plus’’ Ivajlo Ilijev, zajedno sa psihološkinjom i porodičnom psihoterapeutkinjom Jelenom Krstić, dok je moderatorka događaja bila studentkinja mentorka Osnovnih akademskih studija na departmanu za psihologiju Filozofskog fakulteta Luna Zdravkov.  

Mentalno zdravlje možemo zamisliti kao raspon na čijem jednom kraju se nalazi mentalno blagostanje, idealno mentalno zdravlje, a na drugom kraju je prisustvo mentalnih problema i ozbiljnih psihičkih poremećaja - rečenica je koja je uvela prisutne u ovo predavanje. Psihoterapeut i psihijatar Ivajlo Ilijev istakao je ključne aspekte mentalnog zdravlja, naglašavajući važnost emocionalne stabilnosti, samosvesnosti i sposobnosti suočavanja sa stresom.

On je naglasio i važnost prevencije i ranog prepoznavanja problema mentalnog zdravlja, objašnjavajući ključne periode života svakog pojedinca, kroz koje se on kao čovek menja i iz detinjstva prelazi u zrelo ili stabilno stanje života. Studenski život je, kako objašnjava, prekretnica između uloge devojčice/dečaka i mentalno stabilnog i organizovanog čoveka ili žene.

Nema dobrog zdravlja bez dobrog mentalnog zdravlja. Ono je najdragoceniji resurs koji imamo, objašnjava Ilijev.

Nije dovoljno samo nemati nikakav psihički poremećaj da bi čovek rekao da je mentalno zdrav. Danas je fenomen korone aktivirao sve one strahove u čoveku koji su godinama bili potisnuti i jasno prikazao mnoge odnose koji su počivali na bazičnim ulogama ljudi, te je tako, u ovom društvu, sama briga o mentalnom zdravlju izuzetno potrebna i ne treba je zapostavljati. Savremen čovek ne može se adaptirati i snaći se u novoj epohi stvorenoj naglim promenama ukoliko nije svestan i odgovoran prvenstveno za sebe i svoje zdravlje.

kroz_tekst_foto_nikoleta

Foto: SDL redakcija/ Nikoleta Stanojević

Pored problema u društvu, koji jasno utiču na svakog pojedinca, ključ mentalnog stanja i slike koju čovek stvara o sebi i životu odnosi se na roditelje i sam proces odrastanja. Bazična ljutnja, nastala nakon perioda detinjstva i spoznaja roditelja kao nesavršenih bića može definisati sve pozicije čoveka u životu.

Ilijev je istakao da je većina studenata i dalje u drugoj fazi razvitka ličnosti, kada svoju otkrivenu ljutnju prema roditeljima baziraju i prenose na druge objekte i ljude, jer je to, kako otkriva, svakom pojedincu prihvatljivije. Izlazak iz ove faze, završava se maturacijom, ili ti diplomiranjem, na kraju studiranja. Mnogi studenti upravo ovde doživljavaju svoje najveće mentalne izazove, svesni kraja jednog perioda i samoodgovornosti koja sledi. On je takođe objasnio koliko je bitno samonagrađivati se za svoje uspehe i graditi zdrav odnos prema sebi.

Kao studentima, preporučujem vam da napravite koncept u kome ćete imati dan organizovan od tri elemenata. Prvi elemenat su pravila igre, drugi su sadržaji i treći elemenat je atmosfera. Neka vaše vreme bude popunjeno. Radite i nagrađujete se, nema trećeg. Dobra organizacija koju sada stvorite pratiće vas kroz ceo život,  posavetovao je prisutne studente.

pomoçna_fotografija_foto_nikoleta

Foto: SDL redakcija/ Nikoleta Stanojević

Psihološkinja Jelena Krstić je doprinela diskusiji ističući konkretne izazove s kojima se studenti suočavaju kao što su visok nivo stresa usled akademskih obaveza, pritisak da postignu visoke rezultate, socijalna izolacija, finansijski problemi i problemi sa balansom između privatnog života i studija. U svetlu tih izazova, Jelena je ponudila nekoliko strategija za prevazilaženje koji uključuju samoprihvatanje, preuzimanje rizika, samorefleksiju, dugoročni hedonizam, neutopizam i prezuzimanje odgovornosti za svoje stanje.

Što smo mentalno zdraviji, više smo u stanju da uočimo kada imamo neki problem, objasnila je Jelena Krstić.

Ona je naglasila da je važno da studenti budu blagi, ali i odgovorni prema sebi i da prihvate da je briga o svom mentalnom zdravlju proces koji zahteva vreme i trud. Ohrabrila je prisutne da budu otvoreni i da traže podršku kada im je potrebna, ističući da je negovanje mentalnog zdravlja ključno za uspešan studentski život. 

Slobodna atmosfera omogućila je prisutnim studentima da postavljaju pitanja kako bi bolje razumeli teme mentalnog zdravlja koje su bile obrađene, ali i da podele svoja lična iskustva i dileme. Ovo je stvorilo prostor za autentične i iskrene diskusije, omogućavajući prisutnima da se osećaju podržano. Većinu prisutnih činili su studenti sa Departmana za psihologiju, sociologiju, komunikologiju i novinarstvo, što ukazuje na interesovanje mladih za teme mentalnog zdravlja iz različitih perspektiva.

Ako niste u miru sa sobom, ništa spolja ne može uticati na sreću, dodala je na kraju moderatorka Luna Zdravkov.

O autoru