Ova bolest se može otkriti kroz prepoznavanje znakova, pored skrining testa i redovnih pregleda. Simptomi uključuju kašalj koji se pogoršava ili je stalno prisutan, bol u grudima, kratak dah, iskašljavanje krvi, konstantan osećaj umora, gubitak na kilaži. Neke od preventivnih mera koje se mogu preduzeti su smanjenje faktora rizika za nastanak raka, kao i menjanje stila života.
Faktori rizika mogu biti spoljašnjeg uticaja i naslednog. Pušači imaju veće šanse da obole od raka pluća, čak 20 odsto u odnosu na nepušače. Ukoliko se cigarete izbace iz upotrebe, kao i drugi proizvodi koji u sebi sadrže duvan, rizik od raka pluća se postepeno smanjuje. Industijske kancerogene materije kao što su: radon, arsen, policiklični ugljovodonici, azotni oksidi, azbest, herbicidi, insekticidi i drugi, mogu uticati da se ova bolest vremenom aktivira. Još jedan od potencijalnih uzroka nastanka oboljenja jeste lična ili porodnična istorija ove bolesti. Ishrana koja sadrži mesne prerađene proizvode, kao i crveno meso, može da poveća rizik za nastanak raka, dok ishrana bogata voćem i povrćem taj rizik smanjuje. Konzumiranje alkohola takođe možepovećati šanse nastanka.
Uspešnost i tok terapije zavisi od vrste, veličine i lokalizacije, stepena proširenosti, opšteg zdravstvenog stanja, kao i od ostalih pridruženih bolesti kao što su srčane i bubrežne bolesti, šećerna bolest, bronhitis, bronhijalna astma i druge. Lečenje ima više opcija: hirurško lečenje, odnosno operacija, radio-terapijom (zračenjem), kao i hemioterapijom. Hirurško lečenje se može kombinovati kako sa zračnom terapijom, tako i sa hemioterapijom. Ono se primenjuje u periodu kada se bolest još uvek nije proširila izvan tog organa, a osoba nakon operacije ima mogućnost da vodi normalan život uz praćenje svog zdravstvenog stanja. Međutim, osobe koje su preživele i izlečile se od karcinoma pluća imaju rizik za razvoj druge vrste tumora, zbog čega je neophodna posebna pažnja u održavanju zdravog života.
Izvori: www.ipb-ild.edu.rs , misijazdravlje.org