Kada je 17. decembra 1892. godine izašlo prvo izdanje Voga, ciljna publika bila je njujorška aristokratija. Pokrenuo ga je američki izdavač Artur Ternur i u početku je izlazio jednom nedeljno, po ceni od deset centi. Konde Nast kupio ga je trinaest godina kasnije, a njegova kompanija štampa ga i danas. Okolnosti nastale u vreme Prvog svetskog rata dovele su do pokretanja britanskog izdanja 1916. godine. Britaniju u stopu prati Francuska, koja svoje prvo izdanje štampa 1920. godine, dok u Italiji Vog počinje da izlazi 1964. godine. Bliski Istok je prvu verziju na arapskom izdao tek 2016. godine.
Reforme u stilu pisanja donosi Grejs Mirabel 1973. godine, pošto uvodi editorijale na preko deset strana, a Vog prvi put počinje da izlazi kao mesečnik. Edna Vulman Čejs najduže se zadržala na mestu glavne urednice, čak 37 godina. Na njeno mesto došla je 1988. godine čuvena Ana Vintur, koja je jedna od najuticajnijih žena u modnoj industriji i koja je u ime Voga posetila preko 3.000 revija. Prepoznatljiva po velikim naočarama i paž frizuri, bila je inspiracija Lorin Vajsberger za knjigu Đavo nosi Pradu, koja je 2006. godine pretočena u film, koji je kasnije nominovan za Oskara. O radu ovog magazina snimljen je i film Septembarsko izdanje 2009. godine. Film prikazuje šta se dešavalo u uredništvu i iza scene dok se pripremalo najveće izdanje do tada September Vogue Issue 2007, štampano na 840 strana i teško gotovo dva i po kilograma. U julu 1932. godine Vog postaje predvodnik avangarde nove umetnosti, angažmanom fotografa Edvarda Stajhena. On je na naslovnicu prvi put doneo fotografiju u boji. Do tada, nju su krasile ilustracije, među kojima su bila i dela srpske slikarke Milene Pavlović Barili.
Foto: www.pinterest.com
Što se srpskih manekenki tiče, u Vogu su se našle Nataša Vojnović, Ivana Stanković, Maja Latinović i Đurđa Stojiljković. Marina Abramović krasila je ukrajinsko izdanje 2014. godine, a pisano je i o Novaku Đokoviću i Ani Ivanović. Prva slavna ličnost koja se našla na naslovnici bila je Odri Hepbern, a prva poznata manekenka Toto Kupman, koja je bila i špijunka u Drugom svetskom ratu. Anđelina Džoli, Grejs Keli, Princeza Dajana, Sofija Loren, Kameron Dijaz, Kira Najtli, Šarliz Teron, Maraja Keri, Kristina Agilera, Serena Vilijams i Melanija Tramp samo su neke od žena fotografisanih za ovaj prestižni časopis. Supermodeli poput Adriane Lime, Naomi Kembel i Linde Evanđeliste takođe su krasili naslovnice Voga. Muškarci su se, međutim, pojavljivali u malom broju, pa na naslovnoj strani nije bilo više od desetorice.
Sinonimi za Vog su šik, sofisticirano, elegantno i večno. Visoka moda pomešana s umetnošću utkana je u rad novinara i urednika tokom 127 godina postojanja. Na kvalitetu papira i dizajna nikada se nije štedelo. Reklame čine 50 odsto sadržaja, ali se one biraju pažljivo i odslikavaju stil urednika. Nažalost, Vog još uvek nije dospeo na balkansko tržište, pa se nadamo da će se to promeniti.
Izvori: wannabemagazine.com, vogue.com.