„Primadonna girl, yeah / All I ever wanted was the world” – početni su stihovi najpoznatije pesme sa albuma „Electra Heart” pevačice Marine and the Diamonds. Pop pesma sa elektro bitom i primamljivom melodijom, sa šokantno iskrenim tekstom u svojih tri minuta i 38 sekundi govori o narcizmu, egu i ljubavi. „Electra Heart”, pored ove, može se pohvaliti i pesmama poput „Bubblegum B**ch”, „Homewrecker” i „How to Be a Heartbreaker”.
Nakon debi studijskog albuma The Family Jewels, koji inače datira iz 2010. godine, Marina je odlučila da stvori lik koji bi služio kao središnja figura narednog albuma. Kako je i sama napomenula u više navrata, bila je inspirisana, u to vreme veoma popularnom i uticajnom društvenom mrežom Tumblr i svojom novom personom je oponašala zvezde u usponu na internetu. Ta konačna nova persona, koju je Marina kasnije nazvala Elektra Heart, bila je hladna, nemilosrdna, a ipak ranjiva i puna melanholije. Marina, kao najpre umetnik, stvorila je lik koji je u to vreme odgovarao estetskim i narativnim trendovima subkultura na internetu. Tumblr, u to vreme veoma popularan i široko korišćen, samo je pomogao Marininom novom alter egu da dostigne prepoznatljivost, što nije bilo neočekivano s obzirom na to da je ova društvena mreža prepoznatljiva po određenim ekcentričnim vrstama estetike.
Izdat 27. aprila 2012. godine, koja je posebno bila okrenuta grandž i pop muzici i istoj takvoj estetici, album je dostigao status kultnog klasika, te ga je Rolling Stones stavio na listu 50 najboljih konceptualnih albuma svih vremena. Elektru Heart su podržala tri singla, a pritom su svi dopunjeni muzičkim spotovima koji su svojim sadržajem uticali na pop kulturu. Primadonna, objavljena kao glavni singl, dostigla je čak 11. mesto na UK Singles Chart. Singlovi Power & Control i How to Be a Heartbreaker jula i decembra meseca 2012. godine dostigli su 193. i 88. mesto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kao što se može pratiti razvoj Elektre kao alter ega, odnosno ličnosti, tako postoji i lirski razvoj samih pesama. Ovaj album nam otkriva da je Elektra Heart podeljena na četiri različita arhetipa: domaćicu, kraljicu lepote, kućnog razbojnika (odnosno osobu koja je rasturila tuđi brak) i dokonog tinejdžera. Svaki od ovih arhetipova ima svoju logiku, tok misli i dinamiku, što samim tim određuje i emotivno, psihičko, duševno i fizičko stanje Elektre. Svako od ova četiri tipa se mogu interpretirati kao kritku društvenih očekivanja od žena. Svaka pojedinačna uloga je sama po sebi, barem kako ih je Marina predstavila, problematična, ali je svakako i moćna i jedinstvena. Ova dinamika može samo pokazati kako se uloga devojke, odnosno žene, konstantno menja zahvaljujući unutrašnjim i spoljašnjim pritiscima, refleksijama i očekivanjima.
SDL redakcija/ Andrijana Popović
Kako sama pevačica objašnjava, Elektra Heart nastala je pod uticajem Madone, Merilin Monro i kraljice Marije Antoanete. Takođe, ličnost koja je značajno uticala na njen razvoj bila je i izuzetno popularna pop pevačica Britni Spirs, čija je ličnost oslikavala istovremeno tamu i određenu vrstu nevinosti i neiskvarenosti. Bez obzira na to što se promotivna kampanja Elektre Heart može opisati kao ružičasta, pahuljasta, nežna i laka, konačni proizvod, kada se sagleda dublje, ipak deluje pomalo jezivo. Ta intertekstualnost, odnosno veza Elektre sa istorijim i savremenim pop ikonama je jedan od najbogatijih i najinteresantnijih aspekata albuma. Kao što je već pomenuto Merilin Monro i Marija Antoaneta su dve od par ključnih figura za inspiraciju, međutim, njihova povezanost je i više nego slučajna. Obe su bile simbol za žene čiji su životi bili oblikovani medijskom percepcijom i očekivanjima društva. Ove žene su, kao i Eletra, bile viđene kao seksualni objekti, a sve to dok su se i same borile sa mnogim tragedijama. Merilin Morno, jedna od najprepoznatljivih seks simbola čak i danas, često je nosila masku šarma i zabave, dok je bila nesigurna i nesrećna, što je Marina svakako uspela da prenese na Elektru.
Britni Spirs, pop zvezda koja je prošla kroz mnoge tragične transformacije, a sve kroz objektiv kamere, takođe je značajna referenca u stvaranju Elektre. Britni, žrtva medijskog maltretiranja, a u isto vreme predstavljena kao besprekorno nevina, simbol je neprestane borbe između nevinosti i tamne strane slave. Isto tako, Elektra, lik koji ima što poželi prolazi kroz unutrašnje borbe i oslikana je na način na koji je i Britni bila predstavljana u medijima, balansirajući između čistog savršenstva i gubitka kontrole.
Uz pomoć mešanja ovih istorijskih i savremenih referenci, Marija, ne samo da im ukazuje značaj, već i postavlja kritičko pitanje koje glasi: Kako mediji i društvo oblikuju identitet žene? Na taj način, ovaj album je postao prostor koji kao da spaja prošlost sa sadašnjošću, a ikone prošlih generacija kao da predstavljaju temelj za razumevanje složenih narativa o ženama u savremenom društvu.
Electra Heart nije samo pop album, ono predstavlja pravi eksperiment mešanja različitih muzičkih žanrova, a Marina je na taj način uspela da stvori zvuk koji je zvučao podjednako moderno, koliko i nostalgično. Sve ovo može ukazivati na to da ovaj album nije samo eksperiment. Naprotiv, on je tipičan konceptualni album u kome svaka pesma ima širi narativ, a emotivni put kojem pesme vode nije sagrađen od betona, već od stakla sakrivenim ružinim laticama.