Prethodnog dana, 27. maja, u galeriji Niškog kulturnog centra, u sklopu festivala, otvorena je izložba Tragom starijih majstora autora Sabahudina Muranovića Murana. Izložba sadrži preko dvadesetak eksponata, koji predstavljaju omaž petorici strip-umetnika, koji su inspirisali autora.
Koristio sam njihove crteže i radio sam poznate motive u neobičnim tehnikama, kao što je tehnika rada u kartonu, pored toga, koristio sam različite materijale, poput ubrusa, dugmadi, žileta, tutkala i svega ostalog, što sam našao u ateljeu. Ne bih mogao da izdvojim nijedan eksponat posebno, već bih voleo da se posmatrači pronađu u mojim delima. – izjavio je Sabrahudin Muranović Muran za Studentski dnevni list.
Izložbu su otvorili predstavnik Nifesta Zoran Szefanović i autor izložbe, a ona će biti dostupna posetiocima do srede.
Stripska radionica sa Vladimirom Vesovićem predstavljala je malu školu stripa, gde je stipski autor, pedagog i upravnik škole Đorđe Lobačev mlađim generacijama objašnjao neke osnovne pojmove u svetu stripa, pričao savete za bolju izradu, ideje od kojih je sam počeo. Stip, možda, izgleda kao najlakši deo za izradu i samih stripara, koji ga pišu, dok oni tvrde da ne postoji ništa teže od same izrade istog. Nekad se dešavalo da se na završavanju jednog stipa radi i po tri dana bez prestanka. Animacija se radi u grupu od desetak ljudi i više, dok sam scenario za strip traži mnogo. Pravilo je da se prvo krene u priču stripa, a kasnije se crtaju slike i skice likova, kojima se daju imena i crta odeća. Najzahtevnija faza pri samoj izradi stripa je montaža. Ako se stalno vraćamo na istra strane stripa, dok čitamo, nešto nije u redu. Zbog montaže svi lako odustaju od stripa.
Stripska radionica sa Vladimirom Vesićem; Foto: Emilija Miliev
Za izradu stripa mogu da se koriste fotografije u dokumentu, jer nam je, uz pomoć interneta, sve dostupno. Najveći izvori fotografija i ideja starijih stripara bile su dnevne novine i fotografije u tim istim novinama. Spomenuo je da Francuska i Belgija imaju najveće tržnice stripova, a Kina ima preko 500.000 crtača. Iako je kriza sa stripovima, oni i dan-danas žive i opstaju. Film i knjiga, kao sklop stripa, neće ugroziti strip, jer je on, sam po sebi, ideja za film i njihova inspiracija. Strip neće izumreti, već će samo preći u digitalnom formatu, što će čitaocima, možda, biti zanimljivije. Kratko je radionicu posetio srpski crtač stripa Branislav Kerac, koji je dao mali savet sutra velikim umetnicima.
Ja sam počeo tako, što sam bio jako nemirno dete i moja mama je otkrila da kada mi tutne olovku i papir u ruke, se ja smirim. Pa sam ja, od svoje pete godine slikao i crtao. U osnovnoj školi sam malo više crtao, nego igrao fudbal. E, u srednoj školi se sve to promenilo. Mic po mic, precrtavao sam od drugih crtača, učio od njih, od svakog skupljao po malo, da bih imao nekakav svoj stil i na kraju sam nacrtao svoju prvu sliku. – izjavio je Branislav Kerac.
Drugi deo trećeg dana festivala bio je posvećen stripovanju o školi, koja već radi 30 godina. Tu su učestvovali stripski teoretičar i kritičar Zoran Stefanović i Vladimir Vesović, koji je odgovarao na sva pitanja radoznalih. Berza stripa bila je tokom čitavog dana, gde su zainteresovani mogli da popričaju o svim pitanjima, koja su imali za prodavce i takođe, mogli su dobiti autogram Branislava Keraca.