Svoje mesto trećeg dana na ovogodišnjem Sajmu knjiga zauzela je promocija dela „Iskušenik” novinara, a od skoro i pisca Nikole Đukića. „Iskušenik” je delo koje predstavlja sve ljude, a sadrži motive koje pronalazimo i u svetskoj književnosti. Nikolinu promociju upotpunili su književna kritičarka Milica Milenković, urednik časopisa „Kliše” Jovan Đorđević kao i novinarka Jelena Jocić.
Nikola je, kako bi došao do srži svog prvenca, za početak objasnio da nije ni planirao da Iskušenik bude roman, već kratka priča. Međutim, usled viška slobodnog vremena koje je nastupilo zbog virusa Korone, on se posvetio svojoj ideji i stvorio samo rukopis. Tri godine kasnije u saradnji sa izdavačkom kućom Besani, rukopis postaje knjiga koju je predstavio juče na sajmu.
Nikola je za svega dve nedelje kontinuiranog pisanja uspeo da dođe do prvobitne verzije knjige, što je na licima ljudi ostavilo trag prijatne iznenađenosti. Nakon toga usledilo je korigovanje, za šta on kaže da je bio lakši deo posla.
Sam roman je nekako nastajao dve nedelje, intenzivnim pisanjem. Imao sam ideju koju sam preneo samo od stranice do stranice. Za dve nedelje imao sam gotov taj prvi rukopis, prvu verziju. Nakon toga je možda nekih mesec dana trajalo dorađivanje, ali to je zapravo bio najlakši deo. Onaj mnogo teži deo je pronaći izdavača i dogovoriti se s njim da to delo ugleda svetlost dana, rekao je Nikola.
Đukić dalje objašnjava da smo Iskušenik svi mi, ali i da nekim stvarima mora da se odoli kako bi večnost proveli u raju.
Iskušnik smo zapravo svi mi na neki način, jer se svakodnevno borimo sa nekim iskušenjima. Konkretno ovaj naš junak, odnosno anti-junak iz knjige je jedna druga vrsta iskušenika. On je zapravo pokojnik koji smatra da je pakao stvaran, upoznaje đavola i onda mora da prođe niz iskušenja da bi mogao svoju dušu da spasi i da je jednostvano odvede u raj, objasnio je pisac.
Književna kritičarka Milica Milenković, ovaj roman sagledava iz aspekta svetske književnosti u kojoj dominiraju upravo motivi đavola. Ona objašnjava da je to nešto što se provlačilo još iz Biblije, preko Danteovog Pakla i Geteovog Fausta, pa sve do, po njenom mišljenju najčitanije, knjige Majstor i Margarita. U toku njenog izlaganja publika bi tu i tamo nešto dobacila, jer su se i sami prisećali još nekih dela koja u sebi sadrže motive ili pričaju konkretno o palom anđelu.
Dakle ta opklada koja stoji na početku knjige kada Iskušenik dospe u pakao, pećinu, opet vidite imamo iste lutajuće motive iz svetske književnosti, podzemlje, podzemni svet, pećinu, tunel, mrak, gde obitava đavo. Kad on dospe tu, dolazi do opklade sa đavolom, taj motiv opklade takođe je važan, on je prisutan i u svetskoj i u našoj književnosti, od Biblije u prošlosti, i sada u savremnom jednom romanu. Mi nemamo neka dela koja na taj način obrađuju lik đavola, mislim na autorsku književnost, ali imamo lik đavola u našoj narodnoj književnosti, ispričala je Milica.
Foto: SDL redakcija/ Jana Stanojević
Kako je cela knjiga prožeta humorom, Nikola je u nastavku otkrio da je ta strana đavoljeg karaktera ustvari on sam. Da njega kao i đavola u knjizi karakteriše loš humor, a da ih pritom nije briga da li je to nekom drugom smešno, iako su se u tom trenutku svi nasmejali.
Činjenica je da je dobar deo mene i mog humora predstavljen kroz lik đavola jer ne bi bio prvi put da mi neko kaže da je moj humor isključivo i samo meni smešan tako da se malo nekako i poistovećujem sa likom đavola, upravo zbog toga što ima jako loš humor i uopšte ga ne zanima da li to nekom prija ili ne, našalio se Nikola.
Urednik časopisa Kliše Jovan Đorđević ukazao je na sve prednosti koje ovaj roman nosi sa sobom.
Mislim da su likovi na taj način oblikovani da čitalac ne može, a da ne bude onaj angažovani, onaj koji će prodreti dublje u sam fiktivni svet junaka pogotovo zbog toga što prava vrednost ove knjige leži u njenoj psihološkoj karakterizaciji, rekao je Jovan.
Đukić potom skreće pažnju na problem koji imaju svi pisci koji su tek na početku svog stvaralaštva. Iako mnogima deluje da je najteže napisati knjigu pa onda sve ostalo, ustvari je najteži deo pronaći izdavača koji će pristati da izda knjigu pisca koji se još uvek nije afirmisao.
Kada kreneš da pišeš knjigu ili bilo šta, ti misliš da je najteži deo da je završiš, razradiš likove i da jednostavno sa poslednjom tačkom ti završavaš priču. Međutim, potraga za izdavačima je veoma teška upravo iz tog razloga što se ne pruža toliko šansa nepoznatim autorima. Ja sam sigurno 100-150 mejlova poslao od toga sam dobio dva odgovora. I u tom drugom sam zapravo dobio potvrdnu informaciju da žele da izdaju knjigu i da možemo da sklopimo ugovor. Možda je nekako predlog da ljudima koji počinju da se bave pisanjem ne odustaju od toga, jer biće sigurno tih trenutaka kada će reći ovo ne vredi, podelio je Nikola sa prisutnima.
Potom se našalio, ali na neki način i pokazao svima kako treba da se ophodimo prema sebi onda kada jurimo sopstvene snove, ali i da pre svega treba da verujemo u nas same.
Bilo je nedoumica u jednom trenutku, međutim narcis i egoista u meni je preovladao. I onda sam i u trenucima kada nisu stizali odgovori ja i dalje mislio kako je ovo za NIN-ovu nagradu, kroz osmeh je rekao Nikola.
Jovan i Milica složili su se da je danas jako teško naći izdavača, ali i ukazuju na to da bez obzira da li je u pitanju neki manji izdavač ili samizdat, knjiga je jednako vredna. Jovan pogotovo skreće pažnju na hiperprodukciju koja se javlja i gde dobre knjige ne mogu doći do izražaja, jer se na prvo mesto stavlja kvanitet.
Veoma je loše što je hiperprodukcija uključena u savremenu književnu scenu. Naravno, oni koji do]u do te hiperprodukcije, oni stvore sebi možda lažnu sliku i onda nastave dalje i gledaju kvanitet, a ne kvalitet i onda autori koji zaista pišu kvalitetne književne tekstove ne mogu doći do izražaja, pojasnio je Jovan.
Za kraj, iskazao je koliko mu je zadovoljstvo što je kao autor predstavljen baš na niškom sajmu obzirom da je, kako on kaže, veliki lokalpatriota i prvenstveno se deklariše kao Nišlija. Pored toga, Nikola je obradovao publiku otkrivši da razmišlja o svom novom romanu čija će radnja biti smeštena u Nišu i takođe će biti fiktivnog karaktera.