Knjiga Život i delo Saita Balića: priča o romskom pokretu predstavlja dug autora Osmana Balića svom ocu, ali i izraz kajanja pisca zbog toga, kako je rečeno na promociji knjige u Media i reform centru juče, 3. novembra, što nije pokazao dovoljno razumevanja za svog oca. Nisam bio sjajan sin i vrlo često sam se sukobljavao, rekao je na početku svog izlaganja autor ovog dela.

Kako je ocenio Balić, istorija Roma je burna, ali je njihova istoriografija prazna, iz razloga što su istoriju o romskoj nacionalnoj manjini u Srbiji pisali drugi. Kao predsednik Stalne konferencije romskih udruženja građana (SKRUG) – Liga Roma, Balić je na ovoj promociji knjige otkrio šta je njegov otac zamerio Svetskoj zajednici i da je od nje pre 25 godina tražio da se izvini Romima. Time je, kako kaže, otvorio mnogo pitanja o kojima su Romi namerno ćutali. Jedno od problematičnih stvari u vezi sa medijskom reprezentacijom romskog naroda jeste i govorenje o njihovom stradanju, prilikom čega se sve završava. Izostanak odgovora na pitanja da li su ti Romi imali ime, prezime ili neku svoju životnu priču pokazuje da te ključne stavke prestaju da budu važne, jer onda oni postaju samo broj.

Nikada mi sami nismo zagrebali po površini stradalih Roma, dodao je Osman Balić.

image00005

Osman Balić; Foto: SDL redakcija/Ana Adamović

Ovom knjigom autor, osim što želi da oda počast svom ocu i njegovoj borbi za prava Roma, želi da i aktuelizuje potrebu da se kritički piše o nasilju i osvrće na to šta je narod Roma proživeo tokom Drugog svetskog rata, ali i na Kosovu.

image00002

Foto: SDL redakcija/Nikoleta Stanojević

Sait Balić živeo je životom satkanim od poezije Roma i poezije posvećene njima, kako je sinoć pričao sociolog prof. dr Đokica Jovanović. Poručio je da je čovek kome je posvećena ova knjiga velika i značajna pojava u našoj društvenoj stvarnosti. Kao mlad novinar, Jovanović ga je upoznao 1978. i postao svedok važnih stvari kojima se on bavio.

Uspevao je da sagleda položaj Roma u društvu i da deluje racionalno i humano kada je reč o tome. Bio je borac protiv diskriminacije i segregacije i svih nehumanih rasnonetrpeljivih ideologija, koje se slamaju o romske glave i na romskim glavama. Borio se protiv paternalizma – posebnog i strašnog vida segregacije, izjavio je Jovanović, dodavši da su Romi jedini narod koji sebe može nazvati Građani sveta, odnosno Kosmopoliti.

image00003

Prof. dr Đokica Jovanović; Foto: SDL redakcija/Ana Adamović

Balić je, između ostalog, za života sebi postavio zadatak da radi na sveukupnoj emancipaciji Roma, od socijalnog položaja, preko kulture, do međunarodne scene. Kako je Jovanović rekao, naročitu pažnju je posvetio obrazovanju – najsnažnijem sredstvu emancipacije svakog pojedinca i svake zajednice kojoj taj pojedinac pripada.

Romi – narod bez pisane povesti i literature – imaju veoma bogatu istoriju i usmenu književnost, ocenio je prof. dr Dragan Todorović. Napominje da je ovo delo zapravo jednostavan prikaz života jednog čoveka, kroz njegove govore, obavljene intervjue, tekstove koji su o njemu pisani, kroz sačuvane fotografije. Ova knjiga je svedočanstvo o rađanju, razvijanju i dometima romskog pokreta u svetskim razmerama.

image00004

Prof. dr Dragan Todorović; Foto: SDL redakcija/Ana Adamović

Odgovorno potvrđujem da se u priloženoj građi mogu naći sasvim pouzdani izvori i svedočanstva o nesvakidašnjem aktivizmu jednog vizionara, rekao je Todorović.

Nakon razgovora o knjizi Život i delo Saita Balića, autor je potpisivao knjige prisutnih gostiju.

O autoru