Veštačka inteligencija se nije pojavila preko noći, to je termin koji se prvi put iskoristio još pre 30 godina, a onda je samo nastavio da se širi na veliki spektar naučnih oblasti. Ona danas predstavlja podoblast računarstva i predstavlja jednu od naprednijih digitalnih tehnologija. Upravo ovo je bila tema jučerašnjeg predavanja doc. dr Maje Vukadinović, a pod nazivom „Kako veštačka inteligencija menja medije i kulturu?”. Malu salu Univerziteta u Nišu ispunjavalo je znanje, činjenice i pitanja zainteresovane publike.

Veštačka inteligencija je svuda oko nas. Primer pametnih telefona, pametnih kuća, sistema za prepoznavanje otiska prsta ili lica ukazuje na ogromnu rasprostranjenost koju je dostigla napredna tehnologija.

Svi smo zabrinuti šta će nam veštačka inteligencija doneti, a zapravo je svi koristimo i nekako smo se i navikli na te mogućnosti i prednosti, ali sa tim dolaze i one loše strane, izazovi i pitanja koja se postavljaju za njenu primenu. Veštačka inteligencija je sposobnost računara ili kompjuterski kontrolisanog robota da obavlja zadatke koji se obično povezuju sa inteligentnim bićima. To bi ukratko bila definicija iako se ne može njena suština tek tako uokviriti u neku definiciju, objasnila je Vukadinović.

Neke od prednosti veštačke inteligencije su pomoć u istraživanju, lakši pristup informacijama na primer ChatGPT ili Chatbot, prednost je i kod visokorizičnih poslova, kao što je slučaj rudarstvo, jer su stvorene mašine koje su u mogućnosti da kopaju na nepristupačnim lokacijama bez rizika da se bilo čiji život ugrozi. U svakom dobrom ima nečeg zlog, a u ovom slučaju to su izazovi sa kojima se ljudi sreću zbog veštačke inteligencije. Problem zaštite podataka je veoma isticajan problem sa kojim se čitavo čovečanstvo susreće, jer ako su mere predostrožnosti prilikom obrade podataka nedovoljne može doći do zloupotrebe, kao što su lažni identiti, lažan porno sadržaj, lažni profili na društvenim mrežama i slično.

Ono što je velika tema i zaslužuje predavnje nekog pravnika jeste zakonska regulacija veštačke inteligencije i to na način na koji će biti regulisana i autorska prava umetnika i ljudi koji se bave i medijima i pošto je to oblast koja se toliko brzo razvija da mi iz godine u godinu imamo neke novosti i razvoje zakonska regulativa će morati da prati razvoj veštačke inteligencije i da se praktično stalno dopunjava, istakla je Vukadinović.

Ovakva vrsta napredne tehnologije uveliko utiče na kulturu čitavog sveta, kao i na medije. Postavlja se pitanje da li će kreativni poslovi izumreti, da li će ljudi zbog toga izgubiti poslove, da li će roboti preuzeti njihovu ulogu. ChatGPT je na dobrom putu da zauzme mesto svima koji se bave pisanjem ili da olakša posao svima koji se bave pomenutim poslom. Veštačka inteligencija je uspela da stvori na sebi svojstven način potpuno novi muzički pravac, animacije u filmovima, holograme na koncertima, pa čak i virtuelne influensere. Prvi srpski Instagram profil koji vodi virtuelni influenser zove se srnaokosveta. Postavlja se pitanje da li će novinari izgubiti posao i kako da se autorski tekstovi sačuvaju od veštačke inteligencije?

Veštačka inteligencija je uveliko u novinarstvu, pa je nama pre svega bitno da razumemo da veštačka inteligencija nije samo po sebi inteligencija već da su ljudi, novinari i autori ti koji prave priče i koji prave vesti, a veštačka inteligencija je ovde samo sredstvo, pogotovo se sada insistira u onlajn medijima, naročito koji primenjuju veštačku inteligenciju, da se uvek beleži kada se koristi veštačka inteligencija, dakle to mora da bude transparentno. Mora da se zna koji novinarski sadržaj je kreirao čovek, a koji je kreirala veštačka inteligencija, jer se tu dovode u pitanje autorska prava. Sve što novinar napravi veštačka inteligencija koristi kao materijal i IT kompanije na tome ostvaruju zaradu da bi mogli da dobiju adekvatnu nadoknadu kada veštačka inteligencija koristi njihov materijal, objašnjava Vukadinović.

Tokom celog predavanja svi prisutni su bili veoma zainteresovani za temu o kojoj se pričalo, pa se nakon završetka predavanja diskutovalo o postavljenim pitanjima i potpitanjima, a publika je došla do zaključka da i iza veštačke inteligencije mora da stoji čovek ili tim ljudi.

O autoru